Štampani i digitalni broj
AGROBIZNIS MAGAZIN / Maj 2022 / Godina XII / Broj 135
U poslednjih tri decenije površine pod malinama u svetu su se udvostručile. Svetska proizvodnja maline iznosi oko 870.000 tona, a Rusija je vodeći proizvođač koji pokriva 20% svetske proizvodnje. Potom slede SAD, Meksiko, Srbija i Poljska.
Prema zvaničnim podacima u Srbiji je pod malinom registrovana površina od 25. 000 hektara. Prinos na nivou zemlje u 2021. godini iznosio je, prema preliminarnim podacima RZS, 110.589 tona, a od izvoza ovog voća zaradili smo 300 miliona evra. Međutim, malo je poznato da najviše maline, na globalnom nivou, završi u prerađivačkoj industriji i to za proizvodnju sokova, džemova, raznih vrsta namaza, sirupa i slično.
Srbija je u poslednjih već par decenija bila lider u proizvodnji malina. Zbog nekada, ponosnih godina, i neprikosnovenog trona malina je sa razlogom prozvana crveno zlato. Isčekujući novu berbu u ovom broju značajnu pažnju smo posvetili malini, ali i drugom voću.
Nema dobrog Domaćina bez Agrobiznis magazina.
Dipl. inž. Goran Đaković, glavni i odgovorni urednik
Iz sadržaja broja 135:
4. AKTUELNO
USPEŠNO ZAVRŠEN PROCES SPAJANJA KOMERCIJALNE I NLB BANKE
DOBRO DOŠLI U NLB KOMERCIJALNU BANKU – BANKU PRAVIH PRILIKA!
Komercijalna i NLB Banka su se, nakon godinu i po dana rada na jednom od najkompleksnijih integracionih procesa u regionu, uspešno spojile u NLB Komercijalnu banku - sistemsku i treću najveću banku u Srbiji, članicu NLB Grupe, vodeće regionalne bankarske grupacije. Zahvaljujući spajanju, nova banka imaće 4,8 milijardi evra vrednu zajedničku aktivu, oko 140.000 više klijenata, za približno 25 procenata veći kreditni portfolio, nov set kartica usklađenih sa standardima NLB Grupe, kao i značajno više proizvoda i usluga, koje će građanima i privredi distribuirati kroz moderne digitalne kanale, ali i jednu od najvećih mreža bankomata i ekspozitura u zemlji.
Autor: Nemanja Popović
6. AKTUELNO
ZNAČAJAN RAST CENA INPUTA OGRANIČAVA STOČARE - POTREBNE SNAŽNE MERE
Cene energenata, hrane za životinje, mineralnih đubriva, zaštitinih sredstava i transporta višestruko su uvećane u protekle dve i po godine, zbog pandemije i odnedavno ukrajinske krize, što je uslovilo smanjenu proizvodnju stočarskih proizvoda. Privrednici predlažu da se merama zaustavi pad u stočarskoj proizvodnji, koja i dalje predstavlja veliki potencijal.
Izvor: PKS
8. MLADI POLJOPRIVREDNICI
GORAN EROR - TV LICE I POLJOPRIVREDNIK
Ponosim se što dolazim sa sela. Ponosim se time što sam Rivičanin - počinje svoju priču Goran Eror iz sela Rivica, pored Vrdnika, u iriškoj opštini, na padinama Fruške gore…
Autor: Svetlana Kovačević
10. MLADI POLJOPRIVREDNICI
FARMA MARJANOVIĆ
SPAJANJE HOBIJA I PRIHODA
Nemanja i Jovana Marjanović su mladi i uspešni farmeri koji rade svoj posao iz ljubavi i uživaju u njemu…
Autor: Svetlana Kovačević
12. PREDSTAVLJANJA
ŠPANIJA NA SAJMU POLJOPRIVREDE U NOVOM SADU
Čitaoci Agrobiznisa su već imali prilike da se upoznaju sa poljoprivrednom proizvodnjom Španije i otkriju šta je to što ovu zemlju čini jednom od vodećih poljoprivrednih proizvođača ne samo u Evropi nego i u svetu. Pisali smo o faktorima koji su ovoj zemlji dozvolili da pobedi nepovoljne geografsko-klimatske okolnosti i postane prepoznatljiva na međunarodnom tržištu mesa, voća, povrća, vina i maslinovog ulja. Špansko iskustvo i tehnologiju možete i ove godine otkriti iz prve ruke na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu na kome će se španske firme, direktno ili preko svojih zastupnika, predstaviti srpskim poljoprivrednicima na štandu Kraljevine Španije…
14. VOĆARSTVO
INFORMACIJA O SPOLJNO TRGOVINSKOJ RAZMENI VOĆA U 2021. GODINI
U 2021. godini izvezeno je 483,5 hiljada tona voća, u vrednosti izvoza od skoro 824,1 miliona evra, što je skoro 28% više u odnosu na vrednost izvoza voća u 2020. godini, dok je količinski posmatrano smanjene od skoro 4%. U periodu januar - april 2022. godine izvezeno je voća u vrednosti od skoro 256,4 miliona evra, što je za 24,2% veća vrednost izvoza u odnosu na isti period 2021. godine. (206,4 miliona evra) .Najveću vrednost izvoza u 2021. godini ostvarila je smrznuta malina sa oko 361 milionom evra, što čini skoro 44% u odnosu na ukupnu vrednost izvoza svog voća. Sveža jabuka je sa 107 miliona evra druga voćna vrsta po vrednosti izvoza, zatim smrznuta kupina sa 86 miliona evra i smrznuta višnja sa 35 miliona evra.
Autor: Goran Đaković
17. RADIONICE
OSIGURANJE USEVA OBAVEZNO ZA SIGURNU DOBIT
Udruženje novinara za poljoprivredu AGROPRESS uz podršku Kompanije Dunav osiguranje održalo je u Despotovu kod Bačke Palanke radionicu sa poljoprivrednim proizvođačima o važnosti osiguranja useva. Iz Kompanije Dunav osiguranje apeluju na sve poljoprivredne proizvođače da, u godini koja je i ovako teška i neizvesna, svoje useve ne ostave bez osiguranja, jer je rizik ogroman…
Izvor: Tanjug
18. VOĆARSTVO
DA LI ĆE NAŠA MALINA OPSTATI
Srbija je u poslednjih već par decenija bila lider u proizvodnji malina. Zbog nekada, ponosnih godina, i neprikosnovenog trona malina je sa razlogom prozvana crveno zlato. Prošle godine i cena je pozlatila, ali su zato pređašnje uništile proizvodnju. Činjenica je da ni proizvođači nemaju odgovor na promenjive klimatske uslove, nove bolesti i štetočine.Zbog mnogobrojnih problema struka je sve prisutnija na našim plantažama. Prošlogodišnja cena je nadomestila gubitke, ali nije rešila stanje crvenog zlata. Tim povodom nedavno je na malinjaku u Žiči održano predavanje -radionica za pedesetak malinara sa područja Kraljeva, Ivanjice, Arilja, Raške i Studenice. Za pitanja namenjena nauci odgovore su davali stručnjaci Instituta za voćarstvo u Čačku.
Autor: Sonja Cvetković
22. HORTIKULTURA
NA GAZDINSTVU PORODICE SEOČANAC
USPEH JE KADA NASLEDNICI NASTAVE POSAO
Poljoprivredno gazdinstvo Seočanac, iz Novog sela kod Vrnjačke Banje, bavi se proizvodnjom i prodajom cveća. Imaju oko 2.000 kvadrata modernih plastenika sa grejanjem i sistemima za navodnjavanje, ali i proizvodnju cveća na otvorenom prostoru na 2500 m2. Prilike, ali i gosti koji pohode ,,kraljicu turizma“ su zahtevali da se kupcima priđe bliže tako da su pre tri godine otvorili i moderan Garden centar. Posle puno učenja uspona i padova koju donosi svaki biznis, naš domaćin je zadovoljan jer naslednici imaju želju da nastave ovu uspešnu priču.
Autor: Sonja Cvetković
25. AKTUELNOSTI
PODSTICAJI POLJOPRIVREDI OVE GODINE VEĆI NA TERITORIJI GRADA KRALJEVA
Na teritoriji Grada Kraljeva ima ukupno 72.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a oko 55.000 stanovnika živi na selu što je oko 45% stanovništva. Za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju u budžetu Kraljeva namenjeno je 81 miliona dinara, što je znatno više u odnosu na prethodnu godinu, kada je gradska kasa opredelila 65 miliona dinara. Program je dobio saglasnost resornog ministarstva, pa poljoprivrednici ovo pravo mogu ostvariti na konkursu koji je raspisan 5. maja.
Autor: Sonja Cvetković
30. VOĆASRTVO
RAJ U SRCU ŠUMADIJE - VOŽDOVE JAGODE
„Voždove jagode“ u Stojniku se proizvode na imanjima Snežane Birčanin i Aleksandra Bendića. Nadzor proizvodnje poveren je dipl.inž. master Ninoslavu Stavanoviću i dipl. inž. master Goranu Đakoviću. Zahvaljujući inovativnim rešenjima upotreba pesticida je svedena na minimum a proizvodnja strogo kontrolisana. Prošle jeseni na dva hektara zasađene su četiri sorte: kvin Eliza, alba, džoli i kleri. Jedno imanje nalazi se duž Lazarevića potoka, dok je drugo u Šundića sokaku odakle se pruža pogled na Orašac i novoizgrađeni hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Jovanu. Zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na imanju se uspostavlja plastenička proizvodnja rane jagode…
Autor: Nemanja Popović
34. VOĆARSTVO
NOVI SVETSKI TRENDOVI U UZGOJU CRVENOG ZLATA
ČETIRI NOVE SORTE MALINA I UZGOJ U SAKSIJAMA
U poslednjih tri decenije površine pod malinama u svetu su se udvostručile. Svetska proizvodnja maline iznosi oko 870.000 tona, a Rusija je vodeći proizvođač koji pokriva 20% svetske proizvodnje. Potom slede SAD, Meksiko, Srbija i Poljska. Prema zvaničnim podacima u Srbiji je pod malinom registrovana površina od 25. 000 hektara. Prinos na nivou zemlje u 2021. godini iznosio je, prema preliminarnim podacima RZS 110.589 tona, a od izvoza ovog voća zaradili smo 300 miliona evra.
Autor: Dragana Petrović
36. RADIONICA
NEMA STRAHA OD MRAZA - U SELENČI OSIGURANO SVIH 20 HA PLANTAŽA POD TREŠNJAMA
Dvadeset pet hiljada stabala trešanja krasi plantaže firme „Ripe Fruit“u Selenči. Sa 42 godine iskustva u poslovanju u različitim oblastima privrede, direktor firme zna da na rizik ipak može da se utiče, te je kod „Dunav osiguranja“ od mraza osigurao svih 20 hektara trešanja. Kako su objasnili na radionici, koju Kompanija „Dunav osiguranje“ organizuje u saradnji sa Agropresom, „Ripe Fruit“ trošak osiguranja planira u troškove proizvodnje, i na taj način osiguravaju ne samo svoj useve već i svoj miran san.
Autor: Nemanja Popović
38. ŽIVINARSTVO
LEGHORN RASA KOKOŠAKA PRILAGODLJIVA I ZAHVALNA ZA UZGOJ
NENADMAŠNE U PROIZVODNJI JAJA
Leghorn rasa kokošaka je jedna od najrasprostranjenijih i najzahvalnijih za proizvodnju jaja. Nije zahtevna za uzgoj, lako se prilagođava različitim uslovima za život i dobar je izbor za organsku proizvodnju. Voli dosta slobodnog prostora i ima najbolje izraženu sposobnost letenja u odnosu na sve lake rase. Mana im je što kokoške ove rase imaju slabo izražen instinkt za ležanje na jajima. Po broju jaja leghorn je apsolutni rekorder u odnosu na sve ostale rase što i jeste najveća prednost ove živine.
Autor: Dragana Petrović
40. EKOLOGIJA
HOLANDIJA SE UPISALA U ISTORIJU OTVARANJEM MOSTA OD BIOKOMPOZITNOG MATERIJALA
PEŠAČKI MOST OD LANA I BIOSMOLE
Posle pametnog kružnog mosta iz 2019. i mosta napravljenog uz pomoć 3D štampača koji je kraljica pustila u promet 2021. Holandija se ponovo upisala u istoriju. Ovog puta svetu su predstavili prvi pešački most koji je kompletno napravljen od biokompozitnog materijala koji se sastoji od lana i posebne biosmole.
Autor: Dragana Petrović
42. ZADRUGARSKE STRANE
STOČARI, VETERINARI I ZADRUŽNI SAVEZ SRBIJE POD ISTIM KROVOM
Na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, u organizaciji prof. dr Cvijana Mekića, razgovarali su stočari i veterinari, predstavnici naučnih institucija i Zadružnog saveza Srbije o aktuelnim temama u ovoj oblasti. Kako zaustaviti pad stočnog fonda i unaprediti stočarsku proizvodnju, kako biti konkurentan na tržištu, samo su neka od pitanja o kojima je bilo reči…
Autor: Nikola Mihailović
44. HORTIKULTURA
PERUNIKA SIMBOL STAROSLOVENOSKOG BOGA PERUNA
LEKOVITI CVET KOJI POVEZUJE NEBO I ZEMLJU
Sa neobično plavim i ljubičastim cvetovima na visokim, elegantnim stabljikama perunika je cvet dostojan bogova. Ime je dobila po vrhovnom staroslovenskom bogu Perunu. Legenda kaže da je perunika rasla na mestima gde je bog Perun bacao munje na zemlju…
Autor: Dragana Petrović
46. VOĆARSTVO
SPREČITE TOKSIČAN UTICAJ ĐUBRIVA NA BOROVNICU
U Orašcu kod Aranđelovca održana je radionica na kojoj se govorilo u proizvodnji borovnice. Predavanje je održalo nekoliko stručnjaka iz zemlje i inostranstva a među njima je bila i profesor dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Ona je između ostalog govorila i o ceni borovnice za 2022. godinu kao i izazovima koje imaju proizvođači ove kulture u Srbiji. Prema njenim rečima očekuje se dobra cena za borovnicu, veća nego prosečna od 5 EUR koliko je do sada bilo. Takođe, ona smatra da će se proizvođači morati potruditi više nego što su to do sada činili da bi obezbedili stabilne prinose i uspe- šno proizvodili borovnice. Profesorka Milivojević, naglašava da se uspešna proizvodnja borovnice postiže ne samo pravilnim đubrenjem, već i pravilnom rezidbom i da je zbog toga potrebno slušati savete stručnjaka kako bismo postigli još bolje rezultate.
Autor: Goran Đaković
48. HRANA I LEK
DIVLJA PREPELICA DELIKATES NA KRALJEVSKIM TRPEZAMA
ZDRAVO I UKUSNO MESO I ZA NAJIZBIRLJIVIJE GURMANE
Divlja ili obična prepelica je najrasprostranjenija divljač na našim prostorima. Izuzetno je celjena zbog ukusnog mesa kojem mane ne mogu da nađu ni najizbirljiviji gurmani. Međutim, uloviti prepelicu nije ni malo lako, i to polazi za rukom samo iskusnim lovcima sa dobrim psima. Lov na prepelice spada u kraljevske ili grofovske lovove, dinamičan je i kratko traje, a nekada je bio rezervisan isključivo za plemiće. Meso od ove divljači je izuzetno kvalitetno i zdravo, pa je usled velike potražnje u pojedinim evropskim zemljama počeo uzgoj japanske prepelice, koja je pripitomljena vrsta i najsličnija divljoj prepelici.
Autor: Dragana Petrović
50. HERBARIJUM
KOROV U BAŠTI, SALATA U TANJIRU, SUŠENA ZAMENA ZA KAFU
DIVLJA CIKORIJA CENJEN LEK U NARODNOJ MEDICINI
Divlja cikorija (lat. Cichorium intybus) je samonikla lekovita i jestiva biljka iz porodice glavočika. Iako važi za korovsku biljku u mnogim zemljama se uzgaja kao vrlo cenjena salata. Nadzemni deo se koristi i u svežem obliku kao salata a sušen, pržen i samleven koren može da posluži kao vrlo kvalitetna zamena za kafu.
Autor: Dragana Petrović
52. PČELARSTVO
PČELINJA VAŠ DOSADNA ŠTETOČINA KOJA MOŽE DA NAPRAVI OZBILJNU ŠTETU U DRUŠTVU
OTIMAJU HRANU PČELAMA, A LARVE UNIŠTAVAJU MED
Pčele su vredna bića koja obavljaju svoje dužnosti, zavisno od starosti, sve do smrti i po pravilu umiru van košnice u prirodi. Često su na meti raznih parazita koji više ili manje mogu da nanesu ozbiljnu štetu kako samim pčelama, tako i društvu u celini. Za razliku od vrlo opasne akaroze ili varoe koji se hrane hemolimfom pčela postoje i paraziti koji su više nepoželjni gosti kao što je pčelinja vaš (lat. Braula coeca) . One otimaju hranu sa usnog aparata radilica i matica, ređe trutova, pa se najčešće nalazi između glave i grudi odraslih pčela. Pčelinja vaš se veoma brzo kreće i često prelazi sa jedne na drugu pčelu.
Autor: Dragana Petrović
54. LOVI RIBOLOV
GAZDOVANJE POPULACIJAMA DIVLJE SVINJE U LOVIŠTIMA CENTRALNE SRBIJE – KAKO DALJE?
Populacije divlje svinje, evidentno, beleže naglo povećanje brojnosti, naročito u poslednjih desetak godina, na teritoriji cele Srbije. Centralna Srbija nije izuzetak, pa je tako u periodu od 2011. do 2021. godine u lovištima na teritoriji Šumadijskog, Pomoravskog, Rasinskog, Raškog i dela Moravičkog, Zlatiborskog, pa i Podunavkog okruga, na kojima se prostiru lovišta kojima gazduju članice Lovačkog saveza Centralne Srbije, brojnost divljih svinja porasla više od dva puta (oko 120%). Ovo povećanje u praksi ima brojne pozitivne posledice, ali i određen broj negativnih, na koje korisnici lovišta tek treba da se priviknu.
Autor: Marko Pavlović, LSCS
56. KUĆNI LJUBIMCI
PRIPREME ZA ŠTENJENJE KUJE
Može li se i u kom periodu videti da li je kuja zaista skotna? Skotnost ili gravidnost kuje obično traje oko devet nedelja. U tom periodu primetićemo, ali tek posle tridesetak dana, da se kuja oko slabinskog dela raširila i „ugojila“, a pred kraj skotnosti i vime će joj nabreći. U drugoj polovini skotnosti ona može biti agresivna ali i sve tromija i usporenija; ona obično tada manje šeta, više se odmara a i apetit joj vremenom raste…
Autor: Dušan Marinović
57. GLJIVE NAŠIH KRAJEVA
LEKOVITE VRSTE
VRGANJ
Veoma omiljena, dobro poznata i cenjena vrsta, osim gastronomskih, poseduje i kvalitete koji blagotvorno mogu uticati na zdravlje. Ispitivanja vrganja (B. edulis) su novijeg datuma a najranija na koja sam naišao nisu starija od desetak godina što samo znači da lekovita svojstva ove vrste tek treba izučiti.
Autor: Vladimir Janjić
….
Agrobiznis magazin (18.5.2022)